Primjeri jednostavnih Java programa

1. Primjeri jednostavnih Java programa

U Javi program iste funkcionalnosti kao C program koji ispisuje "Hello World!" izgleda ovako:
public class Hello
{ /* napiši jednostavnu poruku na ekran*/
public static void main(String[] args)
{ System.out.println(″Hello, World!″);
}
}
Ako niste vidjeli dosada neki Java program ovaj jednostavni program izgledat će vam konfuzno. Cilj ovih početnih
sati predavanja je da vam se objasni struktura ovako jednostavnih programa.
Svaki Java program sadrži naredbe (statements). Svaka naredba opisuje neku operaciju koju računalo treba izvršiti.
Operacija može biti ispis neke informacije na ekranu, može biti neka računska operacija, provjera položaja miša na
ekranu, itd. Računalo jednostavno izvršava naredbu po naredbu.
U programu koji je gore napisan nalazi se samo jedna naredba: System.out.println("Hello,
World!");
Kad se ta naredba izvrši na ekranu će se pojaviti slijedeći ispis: Hello, World!
Java ima različite načine pisanja poruka po ekranu bilo da pišemo po prozoru, na web stranicu, itd. U ovome
slučaju koristimo jednu Java metodu koja se naziva System.out.println. Rezultat izvršavanja bit će ispis
poruke u najjednostavnijem obliku prozora kojeg nazivamo konzola (ili DOS prozor u Windows OS). Konzola
dopušta samo jednostavan ispis teksta , redak po redak.
Slijedi program s dvije naredbe koje su tiskane podebljano (ne koristimo podebljane fontove u Java programima).
public class Hello
{ /* napiši jednostavnu poruku na ekran*/
public static void main(String[] args)
{ System.out.println("Hello, World!");
System.out.println("See you later.");
}
}
1. Uvod
5
Kada pokrenemo ovaj program izvršit će se obje naredbe jedna za drugom. Prvo će se na ekranu ispisati u jednoj
liniji Hello, World! , a nakon toga u drugoj liniji See you later. Oba programa imaju formu:
public class Hello
{ /* komentar. */
public static void main(String[] args)
{
Naredbe
}
}
Ne postoji ograničenje na broj naredbi u programu. Može ih biti na tisuće. Ostatak ovog jednostavnog programa
može se promatrati kao pakiranje. Ovo pakiranje ćemo objasniti poslije. Sad ćemo se zadržati na opisu objekata
koji su neizostavni dio svakoga pa i najjednostavnijeg Java programa.
4. Objekti i Metode
Razmotrimo naredbu koja ispisuje poruku: System.out.println(″Hello, World!″); .
Gdje su tu objekti ? Poznavalac Java jezika vidjet će dva objekta. Prvi je objekt System.Out , a drugi sami niz
znakova ″Hello, World!″. Java cijelo vrijeme radi s objektima. U Java biblioteci definirano je mnogo vrsta
različitih objekata koje možemo koristiti u svojim programima.
Možemo i kreirati objekte prema našim potrebama. Npr. pišemo program koji će pratiti koji su studenti na FESB-u
prijavljeni na koji predmet. Tada ćemo napisati takav program koji će pokretanjem:
• za svakog studenta kreirati jedan objekt studenta
• za svaki predmet također jedan objekt predmeta.
Svaki objekt studenta sadržavat će određene podatke poput osobnih podataka studenta i liste upisanih predmeta.
Objekt predmeta može sadržavati naziv predmeta i druge podatke vezane za predmet.
U isto vrijeme kad definiramo izgled objekata trebamo i definirati koje će se operacije izvršavati nad tim objektima.
Što se tiče objekta student , bit će nam potrebne operacije kreiranja objekta studenta, ažuriranja liste predmeta koje
je student upisao, operacije ispisa podataka o studentu na ekran, itd. Te operacije koje se izvršavaju nad objektom
nazivaju se metode.
Dosad smo već vidjeli primjer metode. Njen puni naziv je: System.out.println
Ovaj naziv označava metodu println koja pripada objektu System.out. System.out je objekt čiji je
zadatak da primi poruku koju treba prikazati na ekranu.
Zamislimo ga kao osobu kojoj dajemo što treba ispisati na ploči.
Println metoda je operacija koja se izvršava nad porukom. tako nam izraz:
System.out.println(″Hello, World!″);
kaže:
koristi println metoda za slanje poruke ″Hello, World!″ objektu System.out, koji će je prikazati na
ekranu.
Svaki objekt pripada klasi (class) koja specificira od kojih podataka se objekt sastoji i koje metode posjeduje. Npr.
svi nizovi znakova pripadaju klasi koja se naziva String. Klase String i System.Out definirane su u klasama koje
pripadaju Java bibliotekama. Možemo kreirati i svoje klase npr. klasu Student i klasu Predmet.
Koji je odnos klasa-objekt ? Kažemo da je objekt instanca od klase. Jednostavno, klasa je opis objekta napisan u
kodu. Možemo je promatrati kao kalup ili skicu prema kojoj se u tijeku izvršavanja programa kreiraju objekti.
1. Uvod
6
Program može kreirati više objekata ,instanci iste klase. Java biblioteka je u potpunosti sastavljana od definicija
klasa. Ako napišemo bilo koji program u Javi i on će se sastojati od klasa. Većina klasa definira tipove objekata.
Postoje samo nekoliko klasa kojima se ne definira objekt već su sastavljene samo od samostalnih metoda.
Ipak nije sve u Javi objekt. Najjednostavniji tipovi podataka poput cjelobrojnih i brojeva u pokretnom zarezu
tretiraju se nešto drugačije. takvi podaci nazivaju se primitivni tipovi podataka.

2. Kako je konstruiran program iz primjera

Prethodni dio pokazao nam je da se Java programi sastoje od klasa. Programi koji su navedeni kao primjer uklapaju
se u tu tvrdnju, ali ipak na vrlo primitivan način. Oba programa sastoje se od jedne klase (Hello) koja se sastoji
samo od jedne statičke metode tj. metode koja ne pripada nijednom određenom objektu.
Svaki metoda bilo da pripada objektu ili ne, sadrži određeni broj naredbi koje izvršavaju neku korisnu operaciju. (U
drugim računalnim jezicima imamo funkcije ili procedure)
Analizirat ćemo korak po korak kompletnu metodu iz zadnjeg primjera:
/* napiši jednostavnu poruku na ekran*/
public static void main(String[] args)
{ System.out.println(″Hello, World! ″);
System.out.println(″See you later. ″);
}
Sastoji se od slijedećih dijelova:
1. /* napiši jednostavnu poruku na ekran*/
Ovo je komentar koji opisuje što ni program trebao raditi. to je jednostavno poruka za onoga tko čita izvorni kod
programa. Svaki tekst između /* i */ bit će tretiran kao komentar i Java će ga u potpunosti ignorirati.
2. public static void main(String[] args)
Ovo predstavlja zaglavlje (heading) metode. Svaka metod ima svoj naziv. U ovom slučaju naziv metoda je riječ
main koja se nalazi neposredno ispred zagrada. Riječi public, static i void pokazuju Java prevodiocu
način korištenja metoda main. (Bit će objašnjeno kasnije).
Dio u zagradama, String[] args, opisuje informaciju koja će biti proslijeđena metodu svaki put kad bude
pozvan. Naziva se lista parametara. U navedenom primjeru ta je informacija ignorirana, odnosno nije korištena u
programu. (koko se koristi bit će objašnjeno poslije)
3. { System.out.println(″Hello, World! ″);
System.out.println(″See you later. ″);
}
Ovo je tijelo (body) metoda. Uvijek se sastoji od niza naredbi zatvorenih u vitičaste zagrade, {..}. Pozivom ovog
metoda izvršava se svaka od naredbi.
Sve metode sastoje se od tri navedena dijela. Strogo rečeno komentar je opcionalan. Međutim preporuča se uvijek
početi s komentarom koji ukratko kaže što radi metod koji slijedi. Taj dio nazivamo specifikacijom. Gornji primjer
je prejednostavan da bi specifikacija bila od veće koristi, ali u većim programima to je najefikasniji način da
pomognemo razumijevanju programa. Posebno je to bitno ako na programu radi više programera.
Svaki program sastoji se od određenog broja definicija klasa. U dva gornja primjera u programu je definirana samo
jedna jedina klasa nazvana Hello.
Definicija klase započinje s zaglavljem: public class Hello
Zaglavlje je praćeno elementima koji sačinjavaju klasu, zatvorenim u vitičaste zagrade.
U našim primjerima klasa se sastoji od samo jednog člana, metode nazvane main, koju svo već opisali. Općenito
program se sastoji od jedne ili više definicija klasa od kojih svaka sadržava jednu ili više metoda.
Java programeri koriste konvenciju po kojoj naziv klase započinje velikim slovom, a naziv metode malim slovom.
U ovome predmetu ćemo se nastojati strogo pridržavati navedene konvencije. Općenito bilo koji naziv u Javi
(identifikator) sa;injen je od slova, znamenki i mora počinjati sa slovom. Za potrebe ove definicije se simboli
valuta poput £ i $, i povlaka (‘_’) računaju kao slova. Duljina naziva nije ograničena.
Na slijedećoj slici prikazan je naš program koji se sastoji od dvije naredbe razdvojen okvirima koji nam pokazuju
što je klasa, što je metoda a što su naredbe.